Dominik Čiček o studiranju latinskog u eri krize humanistike

Dominik Čiček o studiranju latinskog u eri krize humanistike

Humanističke i društvene znanosti su u globalnoj krizi ili kako je jedna naša kolegica nedavno rekla, “na dnu su hranidbenog lanca”. S diplomama pojedinih studija iznimno je teško naći posao, ne samo u hrvatskom kontekstu, nego se doista radi o svjetskoj krizi humanistike. Čak je i hrvatska predsjednica u posjetu jednoj školi nedavno izjavila da bi učenici pri odabiru studija možda manje trebali slijediti svoje srce, a više gledati na to kakve struke se traže na tržištu rada. Unatoč tome, postoje oni koji i dalje odabiru studirati jezike poput latinskog ili grčkog. Jedan od njih je i Dominik, student koji je u Sokratu dobio priliku sudjelovati u programu stručne prakse za izuzetno nadarene i marljive studente.

Dominik je sada student 4. godine latinskog i grčkog. Zanimala su nas njegova razmišljanja o studiranju klasične filologije u eri kada se humanistika smatra tržišno neisplativim odabirom.

Dominik, kako si uopće odlučio upisati latinski jezik? Jesi li pri odabiru studija razmišljao hoćeš li se moći zaposliti s tom diplomom? Koja motivacija te dovela na taj studij?
Prva mi je želja bila upisati studij grčkog i filozofije, latinski je nekako bio u drugome planu. U razgovoru s jednim profesorom koji je grčki i filozofiju studirao dobio sam savjet upisati klasičnu filologiju, tj. grčki i latinski, jer mi studij latinskog donosi veću konkurentnost na tržištu rada. Savjet sam prihvatio i danas mi je zbog toga izuzetno drago.

Kako je koncipiran studij i koliko kolega ima otprilike na godini?
Na četvrtoj godini nas je ostalo 9, inicijalno se upiše 25 studenata po generaciji. Ovaj je omjer nekako i zadovoljavajući kada se uzme u obzir koliko studenata npr. upiše studij prava, a koliko ih “preživi” do druge godine. Studij je koncipiran po Bolonjskom procesu 4+1, što znači da su prve četiri godine pred diplomske te je peta diplomska. Na pred diplomskom prve dvije godine učite temeljito gramatike i sintaksu te osnove književnosti i civilizacije, a druge dvije učite podrobnije svaki književni žanr i bavite se historijskim gramatikom. Na diplomskom birate između nastavničkog i istraživačkog smjera, tj. biste li se radije usmjerili za nastavnika ili znanstvenika/istraživača.

Koliko je učenje i poznavanje latinskog jezika potencijalno korisno? Za koje struke je važan? Zašto bi netko danas učio jezik koji više nema niti jednog izvornog govornika?
Ako vas zanima koliku konkurentnost na tržištu rada takav studij može donijeti, onda treba uzeti dvije stvari u obzir. Ako se želite profesuru ili znanstvenu karijeru, mogućnosti su vam u Republici Hrvatskoj poprilično ograničene, iako ni vani se ne izdvaja toliko sredstava na filologiju koliko na neke druge, možda “popularnije” znanstvene grane. Ipak, ako ste pragmatik, radoznala i kreativna duha te odvažni nakon studija uplivati u neku sasvim drugu profesiju, što je u Americi čest slučaj, onda vam ne samo studij latinskoga nego klasična filologija kao stup humanizma i humanističkih znanosti može itekako koristiti. Tako se studiranjem latinskoga možda i nehotice dotičete povijesti umjetnosti, povijesti, arheologije, filozofije, prava. Općenito su ljudi koji su u kulturi, a nisu studirali latinski, poprilično nakloni i uvažavaju one koji su studirali ili barem pokazuju poprilično znanje te civilizacijske ostavštine.

 

U Sokratu si dobio priliku podučavati latinski? Jesi li se iznenadio da postoji neka škola stranih jezika koja uz moderne jezike podučava i latinski? Tko su bili tvoji klijenti?
Da, bio sam malo zateknut, ali mi je bilo prilično drago da imam tu priliku, čovjeku znači kad osjeti da može nekako doprinijeti. Prvo sam držao tečaj jednoj mladoj djevojci iz Slovenije koja je došla na studij medicine u Zagrebu i kako se u Sloveniji ne uči latinski u srednjoj školi otišla je polagati u Sokratu da bi dobila uvjerenje za upis na željeni studij. Drugi put je individualni tečaj bio za jednog gospodina koji je upisivao studij teologije. Također nije učio latinski u srednjoj školi pa je došao učiti i polagati ispit u Sokrat. Sada predajem grupi biokemičara i budućih veterinara.

Koje savjete imaš za srednjoškolce koji se možda muče s latinskim? Kako organizirati učenje?
Nažalost biti ću klasično strog i moram reći da je zasad jedina poznata metoda biti discipliniran. Općenito zagovaram nove metode usvajanja informacija i stjecanja znanja jer mogu potaknuti na drugačiji način razmišljanja, no nije na odmet to kombinirati s malo discipline.

Koja su neka klasična djela rimske književnosti koja bi nam preporučio pročitati, naravno, u prijevodu? Danas se u svijetu self-help literature često spominju Meditacije koje je napisao Marko Aurelije.

Senekina Moralna pisma Luciliju mogu biti zanimljivo i korisno štivo nekome tko je još mlad, možda i preispituje svoj karakter te je na putu da ga izgradi. Rimski elegičari poput Propercija, ili neoterik Katul koji je elegičarima prethodio, iznenadit će svakog tko nije baš zagrižen za klasičnu literaturu. Iako su pjesme napisane u stihu, teme su im poprilično avangardne.

 

 

 

Možeš li za nas odabrati 5 najdražih latinskih izreka?
Nisam neki ljubitelj poslovica, kako latinskih, tako ni narodnih, no izdvojit ću jedan slogan i  jedan stih više zbog zanimljivosti vezanih uz njih. Dobro poznat francuski slogan “l’art pour l’art” preveden na latinski “ars gratia artis” krasi logo poznate filmske kuće MGM, a logo naravno prepoznajemo na početku svakog filma po lavu koji riče unutar filmske vrpce u obliku kruga, u tom filmskom krugu upravo piše ovaj slogan kako rekoh na latinskom, ne francuskom.


Drugo je stih iz Lukanovog epa Pharsalija o građanskom ratu u Rimu (vrijeme Cezara). Stih glasi “ignorantque datos, ne quisqam serviat, enses”, prevedeno slobodno: “ne znaju mačevi su dati da ne bi itko robovao”. Taj je stih korišten i citiran za vrijeme Francuske revolucije, jer njime je Lukan, kao pristaša Rimske Republike koju su diktatura pa kasnije i Imperij potisnuli, htio reći da se za slobodu moramo izboriti. Naravno, mač ovdje možemo shvatiti i alegorički pa se za slobodu i pravdu moramo izboriti, ali to ne treba nužno biti kontranasiljem.

 

Sharing is caring!

Posljednje iz kategorije Blog

ZIMSKI MEĐUSEMESTAR – 30% popusta!

ZIMSKI MEĐUSEMESTAR – 30% popusta!

Zimski međusemestar: 27.11.2019. – 28.02.2020. Cijeli stupanj u 3 mjeseca! Upisi u tijeku! ...
Dominik Čiček o studiranju latinskog u eri krize humanistike

Dominik Čiček o studiranju latinskog u eri krize humanistike

Humanističke i društvene znanosti su u globalnoj krizi ili kako je jedna naša kolegica nedavno re...
Europski dan jezika

Europski dan jezika

Europski dan jezika obilježava se svake godine 26. rujna prema odluci Vijeća Europe od 6. prosinc...
Službeni jezici UN-a

Službeni jezici UN-a

Organizacija Ujedinjenih naroda ima šest službenih jezika: arapski, kineski, engleski, francuski,...
New York i njegovih 800 jezika

New York i njegovih 800 jezika

New York je najveći grad u Sjedinjenim Američkim Državama i jedan od etnički najraznovrsnijih gra...
Službeni jezici Europske unije

Službeni jezici Europske unije

Europska unija ima 24 službena jezika. Prvi službeni jezici Europske unije, počevši od 1958. godi...

Kako se upisati?

Polaznici bez predznanja samo trebaju odabrati termin koji im najbolje odgovara, a za polaznike s predznanjem organizirano je besplatno testiranje.